Rezultati istraživanja ukratko se mogu sažeti ovako: prosječan Hrvat želi u inozemstvo, radit će bilo što, ali ne zna odakle početi i nije se prijavio ni na jedan oglas.
Čak 99% ispitanika odgovorilo je da su spremni na preseljenje u inozemstvo radi (boljeg) posla. Malo više od polovine ispitanika (51%) preselilo bi se bilo gdje – u inozemstvo i unutar Hrvatske, dok bi se 47% ispitanika preselilo isključivo u inozemstvo. Tek 2% ispitanika spremno je na preseljenje isključivo unutar Hrvatske.
Mlađi ispitanici su fleksibilniji – svejedno im je kamo bi preselili, dok bi stariji ispitanici radije otišli u inozemstvo. Više od polovine ispitanika mlađih od 25 godina (57%) preselilo bi bilo kamo, a većina ispitanika starijih od 41 godine (56%) preferira inozemstvo kao mjesto rada.
Europa kao najpoželjnija destinacija
Loša ekonomska situacija u zemlji glavni je razlog za preseljenje u inozemstvo koji navodi 88% ispitanika. Slijede želja za boljim životnim standardom (87%) i mogućnost građenja karijere (68%).
Kada je u pitanju željena destinacija, većina ispitanika bi odabrala Europu (75%), zatim Sjevernu Ameriku (71%) i Australiju (69%). Pri izboru tvrtke u inozemstvu vodili bi se dobrom plaćom (81%), radnom atmosferom (69%) i mogućnošću za razvoj karijere (67%).
Kad traže informacije o mogućnosti zapošljavanja u inozemstvu, ispitanici se najčešće informiraju na portalima za oglašavanje poslova (67%) i putem interneta (67%). Sljedeći izvor informacija su osobna poznanstva (40%), web stranice tvrtki (38%) i društvene mreže (36%).
Iako su gotovo svi spremni na preseljenje radi posla, zanimljivo je da više od polovine ispitanika (55%) nije poslalo niti jednu prijavu za natječaj u inozemstvu.
Mnogi se ne bi nikad vratili
Na pitanje koliko bi dugo bili spremni raditi u inozemstvu, najviše ispitanika (40%) tvrdi da se nikad ne bi vratili. U stranoj bi zemlji duže od pet godina ostalo 36% ispitanika, 15% ispitanika zadržalo bi se od tri do pet godina, a preostalih 9% vratilo bi se u roku od dvije godine.
Pa ipak, za 61% ispitanika bolja ponuda za zaposlenje bila bi razlog za povratak u Hrvatsku. Malo više od trećine ispitanika (33%) ne bi se vratilo, a svega 5% vratilo bi se bez obzira je li ponuda bolja od one u inozemstvu.
