'Grijeh' struktura:Ne znamo 'uzeti' EU novac

Ne znamo 'uzeti' EU novac

Hrvatska nije dobro iskoristila mogućnosti korištenja pristupnih fondova, poručuju iz Europskog suda za reviziju. Tako u pet županija nije prihvaćen niti je prošao niti jedan projekt. Za područje okoliša iskorišteno je tek dva posto sredstava, a za ruralni razvoj tek devet posto.

U Bruxellesu je Europski revizorski sud predstavio svoje izvješće pod naslovom "Je li pomoć Europske unije omogućila jačanje hrvatskih kapaciteta za upravljanje fondovima nakon pristupanja".

U raspodjeli nešto više od jedne milijarde eura pomoći Hrvatskoj pojavili su se veliki problemi, kritizira Europski revizorski sud u izvještaju za Hrvatsku na 50 stranica. Tako je primjerice od planiranih 1.000 osoba, trening za upravljanje fondovima završilo samo 90 polaznika, piše Deutsche Welle.

U slučaju posebno važnog programa potpore za poljoprivredu lokalno predstavništvo Komisije, odnosno Delegacija EU-a u Zagrebu, tek je nakon četiri godine ustanovila da i hrvatska vlada ima praktično gotovo isti program, ali sa znatno manje administracije.

Ipak bolji od bivših kandidata


Zbog slabosti u postupcima javne nabave, Delegacija u Zagrebu često je morala vraćati dokumentaciju na doradu, što je usporavalo provedbu projekata.

Na pitanje, je li Hrvatska u usporedbi sa zemljama koje su ranije ušle u EU i također koristile pretpristupne fonde bolja ili lošija, iz Europskog suda za reviziju su poručili da je to teško usporediti, jer je Hrvatska zasigurno profitirala od pouka koje je Europska unija imala iz ranijih krugova proširenja. "Europska komisija je zasigurno svoj posao s Hrvatskom odradila bolje nego ranije s bivšim pristupajućim zemljama", poručuju iz Europskog suda za reviziju.

"Pretpristupna pomoć uvelike je pridonijela jačanju administrativnih kapaciteta za povlačenje sredstava iz europskih fondova, ali potreban je daljnji napredak koji se može postići do ulaska Hrvatske u Europsku uniju", naglasio je Juan Ramallo Massanet, član Europskog revizorskog suda prilikom predstavljanja izvješća ovog europskog tijela.

Hrvatska za pripreme članstva dobiva pomoć od Europske unije još od 2001.godine. Od 2001. do 2006. u Zagreb se "slilo" 195 milijuna eura, a do kraja 2013. i tekućeg financijskog razdoblja, godišnje Hrvatska dobiva 150 milijuna eura. Nakon članstva, Hrvatska ima pravo na godišnje subvencije Europske unije u visini između 1,18 i 1,37 milijarda eura.

Korupcija kao jedan razlog za neuspjeh


Pretpristupna pomoć uvelike je pridonijela jačanju administrativnih kapaciteta za povlačenje sredstava iz europskih fondova, ali potreban je daljnji napredak
To je velik novac za Hrvatsku, ali u pripremama kako ta sredstva smišljeno koristiti za modernizaciju državne uprave i gospodarstva, nešto je krenulo u pogrešnom smjeru. Na primjer, kod izgradnje transparetnog sustava javnih nabava: 2007. godine Delegacija Europske unije u Zagrebu odbacila je 60 posto svih zahtjeva koji su stigli od hrvatskih vlasti. Jedan od glavnih razloga bila je korupcija.

Posebno zabrinjavajuće je stanje na području poljoprivrede. Pozitivan rezultat je, pak, ostvaren na području podupiranja borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala.

Europski revizorski sud na kraju ipak dolazi do zaključka da je pretpristupna pomoć Europske unije dala Hrvatskoj važan doprinos u izgradnji svojih kapaciteta za upravljanje opširnih i opsežnih potpora Unije, koje će Hrvatska, kada postane članica, imati pravo koristiti.

Više o temi: Hrvatska i EU

Danas.hr
03.02.2012.

web preporuke

  • preporucamo.comKako podesiti novi TV?

    Kako podesiti novi TV?